Snaga vijka: navoj koji je promenio svet

Objava objavljena dana: 09.09.2025 Kategorije: Sve Sve Pogled Impuls U praksi

#IMPULS | Kada je engleski pronalazač i mehaničar Henri Modslej predstavio moderni zavrtanj 12. februara 1760. godine, verovatno nije imao pojma da će postaviti tehničke temelje za industrijsku revoluciju koja i danas oblikuje naš svet. Bez ove genijalne ideje, napredak bukvalno nikada ne bi napravio pravi „zaokret“.

Još je grčki univerzalni naučnik Arhimed oko 250. godine p.n.e prepoznao potencijal navoja. Njegov „Arhimedov vijak“ nije služio kao spojni element, već kao sredstvo za prenos vode – vijugava cev koja se okretanjem koristila za podizanje vode. To se i danas koristi u pumpama. No ideja da se dva čvrsta elementa trajno i snažno povežu spiralnim pokretom je tada rođena. Godinama su majstori usavršavali spojeve metala i drveta, koristeći jednostavne zavrtnje – ali njihova proizvodnja je bila mukotrpna, skupa i veoma netačna. Svaki zavrtanj je bio jedinstven. Kompatibilnost? Nepostojeća.

Standardizacija

U doba tehničkog zamaha na scenu stupa Henry Maudslay. Kovač i mašinovođa po zanimanju, postao je poznat po prvom industrijski primenljivom strugu za izradu navoja sa konstantnom preciznošću. Modslej je projektovao mašinu sa poprečnim hodom i navojnom osovinom – mehanizmima koji su omogućavali da se alat za sečenje precizno vodi duž ose radnog predmeta. Rezultat: šrafovi sa standardizovanim navojima – mogli su se proizvoditi serijski i zamenjivati.

WEB KATALOG: Vijci za metal

( )